Jedna od pet posebnih cjelina na POINT konferenciji će biti posvećena izborima i primjeni novih tehnologija na izborne kampanje kao i praćenje samih rezultata izbora. POINT konferencija će u nekoliko prezentacija i panel diskusija, na kojima će učestvovati neki od svjetskih i regionalnih lidera na ovom polju, posvetiti pažnju izborima i izbornim kampanjama koje posljednjih nekoliko godina postaju nezamislive bez primjene novih tehnologija.

Na POINT konferenciji moći ćete saznati kako su korištene nove tehnologije za monitoring izbora, koje alate koristi civilno društvo za informisanje građana/ki o izborima, koji su to alati za motiviranje građana/ki za izbore, kako socijalni mediji mogu uticati na izborni proces, te na kojem stadiju su političke partije u BiH u kontekstu korištenja novih tehnologija u izbornim procesima.

Ovoj temi, prvog dana konferencije, 16. februara,  biće posvećena panel diskusija na temu „Upotreba novih tehnologija – istinska snaga za političke partije?”, na kojoj će učestvovati predstavnici političkih partija u BiH, kao i predstavnici civilnog društva iz BiH, regije, ali i Europe. Diskusija će pokušati dati odgovore na različita pitanja – koliko političke partije u Bosni i Hercegovini razumiju moć informacionih tehnologija u promociji  svojih ideja i programa? Koliko se internet i društvene mreže koriste u predizbornim kampanjama? Da li političari komuniciraju sa svojim glasačima putem društvenih mreža? Koliko zvaničnika/ca u BiH se bavi blogingom?

U četvrtak će biti održana i prezentacija na temu “Nove tendencije u interaktivnim kampanjama” na kojoj će Julius van de Laar, politički strateg i ekspert za komunikaciju sa velikim iskustvom u vođenju kampanja, kao jedan od stratega predsjedničke kampanje Baracka Obame, iz prve ruke pružiti uvid u to kako digitalne kampanje osnažuju milione ljudi da se aktiviraju u političkom procesu, pružajući glas svakom ko ima internet konekciju. On će govoriti i o novim tendencijama u vođenju digitalnih kampanja kroz koncentrisanje na nove alate kombinovane sa provjerenim strategijama, koje će podići kampanje i političko angažovanje na novi nivo.

Drugog dana konferencije, 17. februara, Darko Brkan iz UG “Zašto ne” i Adis Arapović iz Centra civilnih inicijativa će predstaviti Glasometar, prvu računarsku aplikaciju za provjeru glasačkih preferencija birača pokrenutu za  opšte izbore 2010. godine u BiH od strane UG “Zašto ne?”.  Kakvi su profili glasača/ica, ali i ideološke i programske smjernice političkih partija u BiH možete saznati kroz ovu prezentaciju.

Isti dan, Dragan Koprivica iz Centra za demokratsku tranziciju (CDT) iz Crne Gore će govoriti o prvompraćenju izbornih rezultata putem SMS-a, koje je realizovao CDT tokom izbornog dana na parlamentarnim izborima u Crnoj Gori 2006. godine.

O mapiranju izbornih podataka će u petak, 17. februara, govoriti Alex Barth, developer i strateg Development Seed-a, tima koji je radio kreativnu vizualizaciju i mapiranje podataka za Map Box.  Tokom svoje prezentacije, Alex će govoriti o pitanjima veznim za dizajn najpoznatijih mapa koje su razvijene u skorije vrijeme, uključujući mapiranje Izbornih podataka u Afganistanu, podataka o NPR Cenzusu, mapu Roga Afrike na sajtu One.org, kao i mapu Klima za razvoj Svjetske banke. Zatim će objasniti kako su napravljene ove mape  i kako se korištenjem MapBox-ove open source aplikacije TileMillmogu konstruisati brže i vizuelno privlačnije online mape.

O korištenju novih tehnologija u svrhu praćenja izbora na POINT konferenciji će u petak, 17. februara, govoriti i Mislav Bago, poznati i nagrađivani novinar i politički dopisnik koji trenutno radi na Nova TV u Hrvatskoj. Bago je poznat po iscrpnim analizama političkih dešavanja u Hrvatskoj, a kao TV dopisnik i reporter pokrivao je brojne događaje u hrvatskoj poput predsjedničkih, parlamentarnih i lokalnih izbora, a izvještavao je i iz Hrvatskog Sabora i Vlade. U svojoj prezentaciji na POINT konferenciji, Mislav Bago će predstaviti nove načine korištenja novih medija u medijskom izvještavanju o političkim procesima poput parlamentarnih izbora.

U Art kinu Kriterion u Sarajevu će se, od 16. do 18. februara 2012. godine, održati POINT konferencija u organizaciji UG Zašto ne iz Bosne i Hercegovine, CRTA-e iz Srbije i Fondacije Metamorphosis iz Makedonije, na kojoj će učestvovati preko 300 učesnika/ca iz BiH, regiona, Evrope, te SAD-a, Egipta i drugih zemalja svijeta.

POINT konferencija o političkoj odgovornosti i novim tehnologijama, je prva konferencija ovog tipa u BiH i regionu, koja će na isto mjesto “dovesti” građanski aktivizam, političku odgovornost, nove medije i nove tehnologije. Konferencija će tokom ova tri dana, kroz 30-tak događaja predstaviti neke od najznačajnijih imena iz ovih oblasti, a ugostiće preko 50 govornika/ca i panelista/ica. POINT će biti organizovan po uzoru na vodeće svjetske konferencije ovog tipa, sa dinamičnim i efektnim prezentacijama uz naglašeno učešće publike, pri čemu će prezentacije biti podržane novim tehnologijama i multimedijom, te pružati mogućnost online praćenja konferencije, učešća i komunikacije putem video-linkova, društvenih mreža i sl. Konferencija je potpuno javna i otvorena za sve zainteresovane, ali će se svi morati prethodno registrovati zbog ograničenih kapaciteta.

Konferencija će se, osim kroz glavni program PointLive, realizovati kroz tri prateće cjeline: PointOnline, PointShare i PointFun.

PointOnline predstavit će virtuelnu dimenziju konferencije, to jest online praćenje live događaja putem streaminga sa 5 kamera postavljenih u sali, a uključit će i interaktivnu komunikaciju preko interneta sa udaljenih lokacija sa govornicima/cama. PointShare je dio konferencije na kojem će regionalne organizacije civilnog društva dobiti više prostora da razmijene svoja iskustva, ali i da se upoznaju sa iskustvima i znanjima najznačajnijih stručnjaka/inja na konferenciji. Večernji časovi rezervisani su za PointFun, muzički program koji će POINT ponuditi gostima i posjetiocima konferencije.

“Cilj konferencije je da u isti prostor dovede lokalne i regionalne aktiviste/ice civilnog društva, stratege kampanja na novim medijima, eminentne predstavnike/ce civilnog društva i online medija iz Evrope i svijeta, te da im omogući prostor za razmjenu informacija i iskustava. Tako će konferencija ugostiti neke od ljudi koji svojim radom mijenjaju percepciju politike u SAD-u ili Velikoj Britaniji, ljude koji su radili na kampanjama Baracka Obame, učesnike/ce “arapskog proljeća” iz Egipta, vodeća lica iz regionalnih i lokalnih medija, kao i predstavnike/ce lokalnih grupa civilnog društva čiji projekti su promijenili političku i socijalnu dinamiku u BiH i regionu.” – poručuju organizatori konferencije.

Više informacija o POINT konferenciji, program konferencije, informacije o govornicima/cama, kao i sve druge informacije o konferenciji mogu se pronaći nawww.point.zastone.ba.

Ovdje ćemo predstaviti rezultate Izvještaja o napretku u ispunjavanju obećanja partija na vlasti u Republici Srpskoj za 6 mjeseci rada Vlade RS u okviru inicijative Istinomjer koju vodi UG „Zašto ne“. Monitoring rada Narodne skupštine je vršen počevši od konstituisanja Narodne skupštine RS (15.11.2010.), dok je rad Vlade RS praćen od 31.01.2011, kada je Ustavni sud potvrdio  aktuelni sastav Vlade, do 31.07.2011.

Inicijativa Istinomjer u obzir uzima predizborne programe za Opšte/Opće izbore 2010 godine u BiH, onih stranaka koje su formirale vlast na entitetskom nivou u BiH, tj. stranaka koje su napravile koaliciju zaformiranje Vlade Republike Srpske i Vlade Federacije BiH. Tako su u kontekstu ovog Izvještaja o napretku analizirani predizborni programi Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), Demokratskog narodnog saveza (DNS) i Socijalističke partije Republike Srpske (SP RS). Ovi programi imaju , prema nalazima Istinomjera, 447 obećanja, i to: SNSD 232 obećanja, SP RS 128 i DNS  87 obećanja. Od ukupnog broja obećanja, u okviru monitoringa prvih šest mjeseci rada Vlade RS, 82 obećanja je izostavljeno iz procesa monitoringa. Među ovakvim obećanjima nalaze se obećanja koja su neprecizno formulisana i kod kojih je zbog nepostojanja preciznih indikatora bilo otežano ili onemogućeno praćenje rada na njihovom ispunjenju, te obećanja koja se odnose na državni nivo vlasti, zbog čega su izostavljena iz analize rada entitetskih vlasti.

Svakom od obećanja, nakon istraživanja relevantnih izvora, data je ocjena koja se odnosi na progres u ispunjavanju ciljeva postavljenih tim obećanjem u toku prvih šest mjeseci  rada Vlade RS (31.01.2011. – 31.07.2011.). U procesu monitoringa, korištene su sljedeće kategorije izvora: medijski izvještaji o radu entitetskih institucija, uključujući izjave zvaničnika/ca; oficijelni dokumenti usvojeni ili predloženi od strane Vlade i ministarstava Republike Srpske, te Narodne skupštine Republike Srpske, podaci dobijeni od entitetskih institucija po upitima ili zahtjevima za pristup informacijama, podaci dobijeni od organizacija civilnog sektora, uključujući i strukovna i druga udruženja, te ekspertska mišljenja u pojedinim oblastima, kao i analize koje su rađene od strane organizacija civilnog sektora.

Metodologija ocjenjivanja obećanja

Ocjenjivanje ispunjenosti predizbornih obećanja u prvom šestomjesečnom periodu rada Vlade RS uključuje sljedeće ocjene:

- obećanje je dobilo ocjenu “nije započeto” ukoliko u periodu koji je pokriven monitoringom nije bilo aktivnosti koje bi dovele do realizacije ciljeva postavljenih obećanjem

- obećanje je dobilo ocjenu “započeto” ukoliko je u periodu koji je pokriven monitoringom započet rad na ostvarivanju ciljeva postavljenih obećanjem, na način da su ostvareni preduslovi za dalji rad na obećanju, ali se još ne može sa sigurnošću utvrditi da li će on dovesti do ostvarivanja ciljeva postavljenih obećanjem

- obećanje je dobilo ocjenu “u progresu” ukoliko je u periodu koji je pokriven monitoringom postignut značajniji napredak u radu na realizaciji ciljeva postavljenih obećanjem

- obećanje je dobilo ocjenu “zaustavljeno” ukoliko je u periodu koji je pokriven monitoringom došlo do stagnacije u radu na ostvarivanju ciljeva postavljenih obećanjem

- obećanje je dobilo ocjenu “ispunjeno” ukoliko su u periodu koji je pokriven monitoringom ostvareni ciljevi koji su postavljeni obećanjem, ili se preduzimaju mjere za ostvarenje cilja postavljenog obećanjem, na način kako je to obećanjem predviđeno

- obećanje je dobilo ocjenu “djelimično ispunjeno” ukoliko su u periodu koji je pokriven monitoringom djelimično ostvareni ciljevi koji su postavljeni obećanjem

- obećanje je dobilo ocjenu “nije ispunjeno” ukoliko je u periodu koji je pokriven monitoringom prošao rok da se ostvare ciljevi postavljeni obećanjem, a ti ciljevi nisu ostvareni; ovu ocjenu dobila su i ona obećanja kod kojih su preduzete mjere koje bi trebale dovesti do ispunjenja cilja, ali cilj i pored toga nije postignut.

- obećanje je dobilo ocjenu “prekršeno” ukoliko su u periodu koji je pokriven monitoringom preduzete aktivnosti koje su dovele do rezultata suprotnih ciljevima koji su postavljeni obećanjem

- obećanje je dobilo ocjenu “neutemeljeno” ukoliko su u toku procesa monitoringa otkrivene nove materijalne činjenice koje ukazuju na to da je obećanje nemoguće ispuniti u obliku u kom je dato u izbornom programu (za obećanja koja su već imala ocjenu “neutemeljeno”, objašnjenje ocjene pogledati http://istinomjer.ba/metodologija/)

Obećanja su nakon ocjenjivanja grupisana u sljedeće grupe, u zavisnosti od dobijene ocjene:

1. Obećanja koja su već ispunjena ili kod kojih postoji velika vjerovatnoća da će biti ispunjena do kraja aktuelnog mandata (uključuje obećanja koja su ocijenjena sa “ispunjeno” i “u progresu”).

2. Obećanja kod kojih postoji djelimična vjerovatnoća da će biti ispunjena do kraja aktuelnog mandata (uključuje obećanja ocijenjena sa “započeto” i “djelimično ispunjeno”).

3. Obećanja koja ne mogu biti ispunjena ili kod kojih postoji mala vjerovatnoća da će biti ispunjena do kraja mandata (obećanja ocijenjena sa “nije započeto”, “zaustavljeno”, “nije ispunjeno”, “prekršeno” i “neutemeljeno”).

Rezultati analize 

Od ukupnog broja analiziranih obećanja za sve tri stranke (365), 42 obećanja imaju veliku vjerovatnoću da će biti ispunjena do kraja mandata, za 120 obećanja postoji djelimična vjerovatnoća, dok se za 203 obećaja može reći da imaju slabu ili nikakvu vjerovatnoću da će njihovi ciljevi biti ostvareni do kraja aktuelnog mandata. Procentualno, rezultati za obećanja sve tri stranke izgledaju ovako:

U odnosu na ocjene koje su grupisane u gore prikazane kategorije, od ukupnog broja obećanja započet je rad na njih 118, a djelimično su ispunjena dva obećanja. Značajniji progres ostvaren je kod 30 obećanja, a do sada je ispunjeno 12 obećanja. Preostalih 203 obećanja, za koja postoji slaba ili nikakva vjerovatnoća da će biti ispunjena, prema ocjenama stoje ovako: nije započet rad na 106 obećanja, zaustavljen je rad na 2 obećanja, prekršeno ih je 18, nije ispunjeno 37, a broj neutemeljenih obećanja  je 40.

Rezultati prema partijama

U odnosu na obećanja partija, za obećanja SNSD-a, čiji je program bio i najobimniji i najkonkretniji, velika vjerovatnoća da će se ispuniti prisutna je kod 38 obećanja, djelimična kod 70, a slabu ili nikakvu vjerovatnoću da će biti ispunjeno ima 92 obećanja.
Procentualno, to izgleda ovako:

SPRS za sada bilježi samo 3 obećanja sa velikom vjerovatnoćom, 30 sa djelimičnom, a čak 73 sa slabom vjerovatnoćom za ispunjavanje do kraja mandata.

Rezultati u procentima:

DNS, čiji je program ujedno bio i najnekonkretniji, ima samo 1 obećanje za koje se sa velikom vjerovatnoćom može predvidjeti ispunjavanje do kraja mandata, za 20 obećanja ta je vjerovatnoća djelimična, a za 37 slaba ili nikakva.

Rezultati za DNS u procentima:

Rezultati po oblastima

1. Kultura, obrazovanje, mladi, nauka, sport

U ovim oblastima nije napravljen značajan progres.

Veliku vjerovatnoću da će biti ispunjena ima 10% obećanja iz ove oblasti, polovična je vjerovatnoća da će biti ispunjeno 43% obećanja, a 48% obećanja ima slabu vjerovatnoću da će biti ispunjena. Započet je rad na 18 obećanja, četiri su u progresu, dva su prekršena, a dva nisu ispunjena. Nije započeto 11 obećanja, neutemeljeno je pet, a devet obećanja zbog nekonkretnosti nije uzeto u obzir u ovoj fazi monitoringa.

U pogledu manjih cjelina unutar ove oblasti, ističe se obrazovanje, u kom je bilo i najviše obećanja. Od 18 obećanja u ovoj oblasti, započet je rad na njih 8, a kod 4 je ostvaren značajniji progres. Mali progres ostvaren je u ulaganju u izgradnju škola, razvoju javnih univerziteta, te stimulisanju nadarenih učenika. Nije započet rad na 3 obećanja, uključujući uvođenje obaveznog srednjeg obrazovanja, te dodjelu besplatnih udžbenika za svu djecu do četvrtog razreda osnovnih škola, gdje je situacija ostala nepromijenjena (udžbenici se obezbjeđuju za djecu do drugog razreda).

U sportu je ostvaren mali progres u oblasti podrške rada sa mladima, fizičkog vaspitanja i u oblasti sportske infrastrukture, ali nema obećanja sa velikom šansom da budu ispunjena. U oblasti privatizacije sportskih klubova nije ostvaren napredak.

Jedina stranka koja je imala obećanja iz oblasti nauke je DNS. U ovoj oblasti, 4 obećanja su izostavljena iz monitoringa zbog nekonkretnosti, a kod preostala dva nije zabilježen nikakav progres – jedno je prekršeno (budžetska izdavanja su smanjena, umjesto povećana), a rad na drugom nije započet.

U oblasti kulture nema nijednog obećanja sa velikom šansom da će biti ispunjeno. Započet je rad na četiri obećanja, uključujući podršku kulturnim manifestacijama i institucijama kulture, a nema nijednog obećanja kod kog je ostvaren značajan progres. Kao i u oblasti nauke, prekršeno je obećanje vezano za povećanje budžetskih izdvajanja za kulturu.

2. Ekonomija

Ekonomija zauzima centralno mjesto u programima svih partija i najviše obećanja dato je iz ove oblasti. Veliku vjerovatnoću da bude ispunjeno ima 11% obećanja, srednju vjerovatnoću za ispunjenje ima 36% obećanja, a slabu vjerovatnoću ima 53% obećanja. U prvih šest mjeseci rada Vlade, ispunjeno je šest obećanja, u progresu je 11, započeto je ispunjavanje 57 obećanja, jedno je djelomično ispunjeno, nisu ispunjena 24 obećanja, prekršeno je deset, zaustavljeno jedno, nije započet rad na ispunjavnaju 41 obećanja, neutemeljenih je osam, a 16 nedovoljno konkrentnih obećanja nije ušlo u proces monitoringa.

Obećanja koja se odnose na ekonomiju podijeljena su u procesu monitoringa na sljedeće uže oblasti – razvoj (investicije i zapošljavanje), saobraćaj i infrastruktura, poljoprivreda i razvoj sela, turizam, energetika, ekologija, industrija, trgovina, finansijska i fiskalna politika, privatizacija.

U oblasti investicija, podsticaja, zapošljavanja i zaštite domaće proizvodnje nije ostvaren značajniji napredak i male su šanse da bude. Najviše obećanja u ovoj oblasti imao je SPRS, ali sa malom šansom da budu ispunjena. Mali napredak ostvaren je u obećanjima vezanim za razvoj ekonomsko – socijalne komponente, u kreiranju novog razvojnog programa kao i u saradnji sa drugim državama. Nije ostvaren nikakav progres kada su u pitanju poreske olakšice i smanjenje nezaposlenosti.

U oblasti infrastrukture također nije ostvaren značajniji progres. Od ukupno 20 obećanja, samo u tri slučaja ostvaren je značajniji progres, a započet je rad na njih 5. U ovoj oblasti nalazi se i veliki broj obećanja koja su data i na prošlim izborima i koja su trebala biti ostvarena u prošlom mandatu, tako da se ovakav rezultat ne može smatrati zadovoljavajućim. Mali napredak je ostvaren u rekonstrukciji vodovodnih mreža, te donošenju planova za pokretanje velikih infrastrukturnih projekata, dok nikakvog napretka nije bilo u obećanjima koja se odnose na unapređenje i uređivanje željezničkog saobraćaja.

U oblasti ekologije, značajniji progres ostvaren je u oblasti izgradnje regionalnih deponija, dok u radu na ostalih 9 obećanja iz ove oblasti nije bilo značajnijeg progresa.

U oblasti trgovine ostvaren je mali progres u donošenju pravnih akata, ali nije ostvaren progres u najavljenoj zaštiti malih trgovačkih radnji.

U pogledu eneregetike, jedino je SNSD imao obećanja koja se vezuju za ovu oblast. Od 17 obećanja, započet je rad na njih 10, a u ovoj oblasti bilježi se i jedno ispunjeno obećanje (ugovor o snabdijevanju energijom sa Brčko Distriktom). Osim toga, nema obećanja u kojima je ostvaren značajniji progres.

Prilikom izrade studija o korištenju alternativnih izvora energije ostvaren je mali progres, dok prilikom izgradnje elektroenergetskih objekata nije ostvaren značajniji napredak. Treba istaći da je i ovde, kao i u oblasti saobraćaja i infrastruktura, nekoliko obećanja koja se odnose na izgradnju elektroenergetskih objekata ponovljeno iz izbornog programa za 2006. godinu.

U oblasti tržišta, finansijske i fiskalne politike također je najviše obećanja SNSD-a (13 od 21). U ovoj oblasti nije ostvaren značajniji napredak i male su šanse da bude. Ipak, ostvaren je mali napredak u oblasti donošenja zakona za privlačenje investicija, dok nije ostvaren napredak u oblasti ukidanja poreza za novozaposlene – štaviše, porezi i doprinosi su povećani za sve kategorije zaposlenih.

Stranke su posvetile malo pažnje industriji, s obzirom da su samo tri obećanja iz ove oblasti. U ovoj oblasti nije ostvaren značajniji napredak.

Oblasti poljoprivrede stranke su posvetile najviše pažnje i na ovu privrednu granu odnosi se ukupno 46 obećanja. No, u ovoj oblasti nije ostvaren značajan napredak. Započet je  rad na 11 obećanja, ali značajan progres ostvaren je samo u jednom slučaju. Smanjene su subvencije za poljoprivredu i razvoj sela u odnosu na prethodnu godinu, što je pogoršalo ukupno stanje u ovoj oblasti. Ostvaren je mali progres kad je u pitanju zakonodavstvo koje reguliše oblast poljoprivrednih zadruga.

U turizmu je ostvaren manji napredak kada je u pitanju zakonodavstvo iz ove oblasti, dolazak većeg broja turista i utvrđivanje turističkih ruta. Iako stranke nisu posvetile puno pažnje ovoj privrednoj grani, ona procentualno bolje stoji od ostalih ekonomskih oblasti – od 8 obećanja, započet je rad na njih 4, a jedno je u progresu.

U oblasti privatizacije nije ostvaren napredak, jer se nije desila nijedna privatizacija u prvih šest mjeseci aktuelne vlasti, iako je prema Planu privatizacije za 2011. godinu planirana prodaja državnog kapitala u 62 preduzeća.

3. Socijalna politika

Oblast socijalne politike nešto je ispod prosjeka u pogledu ostvarenog progresa u toku prvih šest mjeseci. Veliku šansu da budu ispunjena ima 8% obećanja iz ove oblasti, slabu ili nikakvu 60%, a polovičnu vjerovatnoću za ispunjenje ima 32% obećanja. Ispunjeno je jedno obećanje, dva su u progresu, 11 je započetih, nisu ispunjena tri, prekršena su četiri obećanja, nije započeto ispunjavanje 13 obećanja, neutemeljena su dva, a nedovoljno konkretnih je pet obećanja.

Nije ostvaren napredak u ostvarivanju dugoročne stabilnosti PIO fonda, niti su penzije rasle kao što je najavljeno. U oblasti boračkih pitanja samo su SNSD i DNS davali obećanja. Napravljen je mali progres kada su u pitanju stambeno zbrinjavanje boračke populacije.

U pogledu socijalne zaštite porodice, djece i mladih nije ostvaren značajniji napredak. Podrška rastu nataliteta i razvijanje novih programa zbrinjavanja porodica sa četvoro i više djece, nalaze se među onim obećanjima za koja je teško očekivati da će biti ispunjena. Mali progres je ostvaren prilikom stambenog zbrinjavanja mladih.

Pitanju povratka raseljenih jedino je SNSD posvetio pažnju. U ovoj oblasti ostvaren je mali napredak kada je u pitanju traženje finansijskih sredstava za povratnike.

Pomoći nezaposlenim nije posvećeno puno pažnje i samo se tri obećanja odnose na ovu problematiku. U ovoj oblasti nije ostvaren značajniji napredak. Ostvaren je manji napredak prilikom zapošljavanja pripravnika, ali nije ostvaren napredak kada je u pitanju donošenje novog zakona o socijalnoj zaštiti i formiranju fonda za isplatu zaostalih obaveza prema tehnološkim viškovima.

4. Zdravstvo

Oblast zdravstva se može svrstati među uspješnije u prvih šest mjeseci rada Vlade RS. Veliku vjerovatnoću za ispunjenje ima 21% obećanja, srednju vjerovatnoću za ispunjenje ima 50% obećanja, a slabu vjerovatnoću 29 posto. Ispunjena su tri obećanja, dva su u progresu, 12 je započetih, nije započeto šest, neutemeljeno je jedno, a nedovoljno konkretno je šest obećanja.

Započet je rad na izgradnji novih bolnica, jer je Narodna skupština RS odobrila kreditno zaduženje za izgradnju nove bolnice u Bijeljini i za novo krilo Kliničkog centra u Banja Luci. Ostvaren je i napredak u formiranju elektronske baze podataka, a radi se i na najavljenom uvođenju elektronskog zdravstvenog kartona. U proširenim pravima za pružanje zdravstvenih usluga ostvaren je značajan napredak, jer su nove kategorije uvrštene u besplatna prava za pružanje zdravstvenih usluga.

Nije ostvaren nikakav napredak kad je u pitanju školovanje medicinskih kadrova na poznatim svjetskim centrima, u otvaranju novih seoskih ambulanti i oslobađanju od participacije za plaćanje lijekova nezaposlenim licima.

5. Pravna država

U oblasti pravne države veliku vjerovatnoću za ispunjenje ima 18% obećanja, srednju vjerovatnoću ima 23%, a slabu vjerovatnoću da će biti ispunjeno ima 59% obećanja. Ispunjeno je jedno obećanje, u progresu je šest, započeto je devet, nije ispunjeno sedam, a prekršena su dva obećanja. Nije započeto sedam, neutemeljeno je sedam, a nedovoljno konkretno je devet obećanja.

U užoj oblasti pravosuđa, ostvaren je napredak u radu privrednih sudova, ali je prekršeno obećanje o provođenju Strategije pravosuđa, jer je Vlada pokušala provoditi politiku suprotnu odredbama Strategije.

U oblasti borbe protiv korupcije i revizije privatizacije nije ostvaren značajniji napredak. Prilikom revizije privatizacije uočene su brojne nedosljednosti i upućene su prijave nadležnim tužilaštvima, ali nije se desio nijedan raskid kupoprodajnog ugovora. U oblasti ljudskih prava samo je SPRS imao obećanja, ali u njoj nije ostvaren znapredak. Ovu oblast također karatkterizira i značajan broj nekonkretnih obećanja.

6. Politika

U okviru ove oblasti, u pogledu ustavnog uređenja nije ostvaren značajan napredak. Iako se najavljivalo vraćanje nadležnosti koje su prenesene sa entiteta na državu, od 2006. godine postoji status quo, jer nije bilo vraćanja ovlasti na Republiku Srpsku, ali ni prenošenja nadležnosti na državni nivo. Veliku vjerovatnoću za ispunjenje nema nijedno obećanje, srednju vjerovatnoću za ispunjenja ima 18% obećanja, a malu vjerovatnoću za ispunjenje ima 82% obećanja. Započeto je ispunjavanje osam obećanja, 20 nije započeto, 15 je neutemeljeno, a 29 je nedovoljno konkretno.

Nije ostvaren ni cilj uspostavljanja BiH kao konfederalne države, niti su vršene formalne aktivnosti na tom planu, izuzev javnih istupa pojedinih predstavnika RS-a.

Nisu vršene ni aktivnosti koje bi dovele do zatvaranja OHR-a, iako je to bilo jedno od obećanja SNSD-a. U oblasti uprave i javne samouprave nije ostvaren značajniji napredak. Iako je bilo najavljeno smanjenje administracije, desilo se suprotno uz povećanje troškova za plate u administraciji. Ostvaren je značajan napredak u smanjenju određenih materijalnih troškova, što je bilo jedno od obećanja SPRS-a. Nije ostvaren napredak u reformi lokalne samouprave, niti je izvršena najavljena decentralizacija.

7. Spoljna politika

U spoljnoj politici veliku vjerovatnoću za ispunjenje ima 30% obećanja, srednju vjerovatnoću 15% obećanja, a malu vjerovatnoću za ispunjenje ima 55% obećanja. Jedno je obećanje ispunjeno, pet je u progresu, a tri su započeta. Nije ispunjeno jedno obećanje, nije započeto ispunjenje osam obećanja, dva su neutemeljena, a osam nedovoljno konkretna.

U oblasti spoljne politike nije bilo značajnijeg napretka, jer se skoro sva obećanja odnose na državni nivo, na kom još uvijek nije formirana izvršna vlast. S obzirom da još nije formirano Vijeće ministara nisu ostvareni ciljevi kao što je podnošenje aplikacije za članstvo u EU i rješavanje pitanja vojne imovine. Nije ostvaren napredak ni u kreiranju baze podataka dijaspore, niti je ostvaren značajniji napredak u uvezivanju dijaspore. Progres je zabilježen u odnosu na obećanja koja tretiraju specijalne i paralelne veze RS sa Republikom Srbijom, te u odnosima sa Ruskom Federacijom.

Zaključak

Kada se posmatra prvih šest mjeseci rada Vlade Republike Srpske, može se zaključiti da dinamika rada na ispunjavanju predizbornih obećanja nije zadovoljavajuća, te da se, ukoliko se nastavi započetim tempom, neće ostvariti pozitivan rezultat na kraju mandata u odnosu na obećanja koja su vladajuće stranke dala u svojim izbornim programima. Sintagma “Vlada kontinuiteta”, koju predstavnici/e vlasti u Republici Srpskoj često koriste kako bi naglasili kontinuitet sa obnašanjem vlasti u prethodnom mandatu, potvrđuje se kroz programe partija koji se umnogome nadovezuju na prethodni mandat, ali se, nažalost, može ustvrditi da kontinuitet postoji i u nedovoljno efikasnom radu izvršne vlasti na ostvarivanju ciljeva koje je sebi postavila, a građanima/kama obećala, za aktuelni mandat. O ovome govori i veliki broj ponovljenih obećanja, naročito iz oblasti ekonomije, koja su trebala biti ispunjena u prethodnom mandatu, a čiji status još uvijek nije dostigao veliku vjerovatnoću da će se ispuniti u aktuelnom mandatu.  Nije ohrabrujući ni broj ispunjenih obećanja, kojih je tek 12 od ponuđenih 447, pri čemu se dobar dio njih ne odnosi na realna postignuća, već na obećano održavanje status quo-a u određenim oblastima.

Zaključak koji se nameće je taj da će partije koje učestvuju u vlasti u Republici Srpskoj, ukoliko žele ostvariti pozitivne rezultate na kraju aktuelnog mandata u odnosu na sopstvene izborne programe, morati svoje djelovanje u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti značajno unaprijediti u odnosu na protekli period, te se ozbiljnije i efikasnije pozabaviti radom na ispunjavanju ciljeva koje su sebi postavile pred Opšte/Opće izbore 2010 i značajno ubrzati tempo rada na ispunjavanju datih obećanja.

Vlada federacije BiH ima veliku šansu da ispuni 10% obećanja, srednju šansu za ispunjenje ima njih 41%, dok na 49% obećanja Vlada FBiH mora pojačati dinamiku rada kako bi ona bila ispunjena. Ovo su podaci iz  “Izvještaja o napretku u ispunjavanju predizbornih obećanja partija na vlasti u FBiH za 6 mjeseci rada Vlade FBiH” koji je danas objavilo Udruženje građana “Zašto ne” u sklopu inicijative Istinomjer.

Monitoring je obuhvatio 1043 obećanja iz izbornih programa četiri partije koje participiraju u vlasti u FBiH – SDA  sa 432 obećanja, SDP sa 350, te NSRzB sa 144 obećanja. Osim ovoga, analiziran je i postizborni platformski dokumenat sa 117 obećanja. Program HSP-a nikada, i pored brojnih kontakata, nikad nije dostavljen Istinomjeru ili učinjen javnim, te njihovi programski ciljevi za ovaj mandat i dalje ostaju nepoznati. Od ukupnog broja obećanja, u proteklom periodu praćena su ona obećanja za koja je bilo moguće postaviti parametre za praćenje. Isuviše nekonkretna obećanja, kao i obećanja koja se odnose na državni nivo vlasti, nisu obuhvaćena ovim monitoringom, a takvih je u ovom slučaju bilo 478.

Od obećanja koja su praćena (njih 56%), ispunjeno je 12 obećanja, a za njih 46 se može reći da su u značajnijem progresu. Započet je rad na 232 obećanja, a djelimično je ispunjeno 1 obećanje. Do sada je neispunjeno 4, a prekršena su 3 obećanja. Na 234 obećanja nije uopšte započet rad, a rad na jednom obećanju je zaustavljen.

„Kada govorimo o programima pojedinačno, obećanja iz Platforme imaju najbolju perspektivu, s obzirom da više od polovine (57%) obećanja ima šansu za ispunjenje, pri čemu čak 17% ima veliku šansu ispunjenja. Kod SDA i SDP-a, veće šanse za ispunjenje su nešto niže, pri čemu SDA ima nešto više obećanja koja imaju veću šansu od SDP-a – 12% prema 9% SDP-ovih. Kada gledamo obećanja sa srednjom šansom ispunjenja, SDP ima više započetih obećanja, čak 51% prema 37% SDA. NSRzB ima najlošiji program koji je uglavnom proizvod nekonkretnosti istog – te tako samo 27% obećanja iz njihovog programa ima šansu ispunjenja.“ – izjavio je istraživač Emir Borogovac.

„U odnosu na oblasti koje su praćene, najperspektivnije oblasti su zdravstvo i socijalna politika, unutar ekonomije imamo skoro 50% obećanja sa dobrom perspektivom ispunjenja, dok bi se u ostalim oblastima moralo uložiti znatno više truda da bi se postigli zadovoljavajući rezultati. Dobar dio ispunjenja obećanja iz ovih oblasti, poput državnog uređenja i spoljne politike, u velikoj mjeri zavisi od formiranja državnog nivoa vlasti.“ – rekao je Anes Makul, istraživač.

„Generalni zaključak monitoringa je da je u prvih 6 mjeseci dosta rađeno na uspostavljanju institucionalnih pretpostavki za sprovođenje politika najavljenih programima partija, i da se uglavnom radi o postavljanju temelja i stvaranju uslova za ispunjenje obećanja. U tom smislu, u ovom periodu još nema značajnijih efekata, ali se oni mogu očekivati ukoliko se intenzivira rad na započetim obećanjima. Također, na rezultate stranaka i platforme bitno je uticalo kašnjenje u formiranju vlasti u FBiH, što je usporilo rad na provođenju najavljenih mjera i ciljeva.“ – rekla je Tijana Cvjetićanin, koordinatorica istraživanja Istinomjera.

Kompletna analiza obećanja se može vidjeti na www.istinomjer.ba.

pravodaznam.ba

Danas (15.12.2011.) je u Sarajevu promoviran www.pravodaznam.ba – prvi automatizirani portal za asistenciju zahtjevima za slobodan pristup informacijama. Portal je realizirala UG „Zašto ne“ u saradnji sa Transparency Internationalom, te Informacionim programom Fondacije Otvoreno Društvo, MySociety iz Velike Britanije i Access Info iz Španije.

Preko ovog portala će građani/ke BiH moći na jednostavan način da pošalju zahtjeve za slobodan pristup informacijama svim javnim institucijama, ustanovama i preduzećima u BiH i tražiti od njih informacije koje žele. Isto tako, „Pravo da znam“ portal sadržava i bazu institucija u BiH sa kontakt informacijama koja može biti lako proširena, a sadržavaće i bazu svih zahtjeva koji će biti upućeni preko portala, kao i odgovora onih kojima su zahtjevi upućeni.

Osim građana/ki, portal mogu koristiti i predstavnici organizacija civilnog društva, novinari i predstavnici medija, kao i sve druge zainteresirane populacije. Portal ima automatizirane procedure za praćenje statusa zahtjeva, statusa odgovora institucija, kao i alate za pretragu zahtjeva, korisnika i institucija. Na ovaj način će se isto tako izbjeći praksa da odgovori institucija budu ograničeni samo na pošiljaoce zahtjeva, a ne i ostala zainteresirana javnost.

Pres konferencija - UG Zašto ne i Transparency Int

Boris Brkan iz UG Zašto ne je naglasio da „će korist od portala imati i institucije, a posebno osobe zadužene za odgovore na zahtjeve, budući da će korištenjem portala izbjeći odgovaranje na ista upite nekoliko puta. Isto tako, u funkcionalnostima portala su i različiti mehanizmi zaštita od zloupotreba istog, kao i mogućnost da se korisnici uključe aktivnije u administraciju i rad portala.“

Srđan Blagovčanin iz Transparency internationala je dodao da obzirom na brojne probleme u implementaciji zakona o slobodi pristupa informacijama, portal će doprinijeti lakšoj i bržoj komunikaciji građana i institucija i jednostavnijoj primjeni zakona.

„U svakom slučaju, ovaj portal će tokom vremena značajno uticati na shvatanje pojma slobodnog pristupa informacijama i kod predstavnika institucija i kod građana/ki, te naravno podići i nivo transparentnosti institucija, kao i kompletnog društva.“ – zaključio je Darko Brkan iz UG Zašto ne.

KTK logo

U organizaciji “Kvina Till Kvina” organizacije, u sklopu seminara za partnerske ženske organizacije u BiH, održana je radionica o korištenju novih tehnologija od strane civilnog društva. Darko Brkan iz UG Zašto ne je vodio radionicu koja je trajala 2 sata. U toku radionice su prezentirane osnovne karakteristike online prisustva organizacija civilnog društva, definirani detaljni koraci u planiranju IT projekata organizacija civilnog društva, date smjernice o karakteristikama dobrog web sajta, te obrađeni osnovni savjeti i pravila u korištenju novih tehnologija.

U drugom dijelu radionice je razgovarano o mjerenju onlinw prisustva i ciljeva, nakon čega je radionica nastavljena prezentacijom kampanja na socijalnim mrežama, putem e-maila, portala i slično. Radionicu je pratilo mnogo praktičnih primjera, a u dobrom dijelu radionice su učesnice dobijale konkretne savjete u njihovim konkretnim slučajevima.

Između ostalih, radionici su prisustvovale organizacije Budućnost iz Modriče, CURE iz Sarajeva, Centar za Pravnu Pomoć iz Zenice, Duvanjke iz Tomislavgrada, Forum Žena iz Bratunca, Horizonti iz Tuzle, Lara iz Bijeljine, Most iz Višegrada, Žene Ženama iz Sarajeva, Ženski centar iz Trebinja i HCA iz Banja Luke.

Građani na straži

Regionalna konferencija „Građani na straži“, u organizaciji CRTA-e, održana je 7. decembra u Beogradu. O tome da li građani prate i kontrolišu rad državnih funkcionera i institucija, kao i o tome koliko je to moguće, na okruglom stolu pod nazivom „Budna javnost – odgovorni političari?“ govorili su poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti Rodoljub Šabić, predsednik Odbora Agencije za borbu protiv korupcije dr Zoran Stojiljković, kreativna direktorka Nadežda Milenković  i direktorka istraživanja Ipsos Stratedžik marketinga Svetlana Logar. Svoja iskustva u kontroli vlasti i aktiviranju građana predstavili su i Mersad Avdić iz Centra civilnih inicijativa (BiH), i Nataša Seferović iz Mreže za organizaciju nevladinog sektora (Crna Gora). U ime organizacije CRTA moderator okruglog stola bila je direktorka Vukosava Crnjanski – Šabović.

Poverenik za informacije od javnog značaja Rodoljub Šabić rekao je da je najvredniji rezultat procesa koji je počeo usvajanjem Zakona o dostupnosti informacija od javnog značaja, upravo to što hiljade ljudi u Srbiji prepoznaje taj zakon kao značajan.

„Glavna stvar je što veliki broj građana insistira na pravu da zna šta vlast radi i kako troši novac. Ako uporedimo građane i državu nemamo previše razloga da budemo nezadovoljni građanima. Da bi građani bili budni prva pretpostavka je poznavanje činjenica, poznavanje problema. Doneli smo sve moguće zakone, potpisali međunarodne dokumente učlanili se u organizacije, ali nema efekta. Ne možemo očekivati rezultate od fiktivnih institucija.“

Predsednik Odbora Agencije za borbu protiv korupcije Zoran Stojiljković kaže da je  nepoverenje građana u političare veliko.

„Ja se bojim da se svi mi koji ovde sedimo bavimo teškim i neizvesnim poslom. Istraživanja dugo pokazuju da se radi o razlazu političke elite i građana: 80 odsto građana se slaže da bi, da postoji neki volšeban način, smenili sve političare. Ne mislim da će beli listići ikog uzbuditi, već treba ići na aktivnu politiku, a kada kažem aktivna politika mislim na umrežavanje nevladinih organizacija, preslišavanje izbornih ponuda. Da kandidatima tražimo jasne odgovore na konkretna pitanja. Tri najvažnije teme za građane su zaposlenost i standard, životna sigurnost i perspektiva, i borba protiv korupcije. Pošto na ta pitanja ne mogu da odgovore, utrkuju se sa onim što mogu, na primer sa smanjenjem broja poslanika.“

Nadežda Milenković, kreativna direktorka, smatra da su se građani uspavali, a da je zadatak medija i nevladinih organizacija da ih probude.

„Iako je dan, počeću rečima Milke Canić : „Dobro veče!“ Napolju je ozbiljan mrak, a u mraku se kriju strašne stvari. Gledali smo na globalnom nivou kako se građani bude, Arapsko proleće i pobuna na Volstritu. A mi smo se dosta istrošili. Od 9. marta do Petog oktobra prošlo je devet godina i sedam meseci. Od petog oktobra kapacitet se potrošio. Nama građanima će biti potrebne sigurne kuće sa ovakvim elitama.“

Budna javnost - odgovorni političari

Direktorka istraživanja Ipsos stratedžik marketinga Svetlana Logar kaže da je veliko nepoverenje građana u demokratiju i principe tržišne ekonomije.

„Zašto građani nisu budni – pa potrebna je motivacija. Glavni problem građana je pitanje: „Zašto bih to radio kad nema nikakvog efekta?“. Odnosno, nepoverenje u ishod angažmana, a posledica je  da građani gube poverenje u demokratiju kao sistem vrednosti. Istraživanje sprovedeno 2010. pokazalo je da se 20 odsto građana slaže da su demokratija i tržišna ekonomija ipak najbolji sistem.  Takođe, čak 55-60 odsto mladih bi otišlo iz zemlje. Poverenje u Narodnu skupštinu Republike Srbije ravno je poverenju u NATO. Nepoverenje građana i u nevladine organizacije je dramatično. Jedan od koraka ka budnoj javnosti je da građani imaju poverenje u NVO.“

U panel diskusiji “Izbori i kako ih pratiti – Upotreba novih tehnologija u vreme izbora“učestvovali su predstavnici  organizacije „Zašto ne“ iz Bosne i Hercegovine Darko i Boris Brkan, Elena Ignatova iz „Metamorphosis fondacije“ iz Makedonije, Aldo Merkoci, predstavnik Pokreta „MJAFT“ iz Albanije i Dragan Koprivica iz CDT – Centra za demokratsku tranziciju iz Crne Gore.

Boris Brkan je upoznao prisutne sa kampanjom civilnog društva, a posebno projektima UG “Zašto ne” na prethodnim izborima, pri čemu je dao detaljan opis rada na aplikacijama Glasometar i Istinomjer, koje su napravile veliki uspjeh u protekloj predizbornoj kampanji u tok 2010. godine. Elena Ignjatova je govorila o aktivnostima na implementaciji Istinomjera (Vistinomera) i Glasometra (Glasomera) u 2011. u Makedoniji uz podršku UG “Zašto ne” i CRTA-a, te o ciljevima i aktivnostima Fondacije Metamorphosis. Aldo Merkoci je predstavio Mjaft iz Albanije i mnogobrojne aktivnosti koje su u kontekstu izbora radili do sada u Makedoniji, dok je Dragan Koprivica predstavio zanimljive i inovativne projekte korištenja mobilnih telefona za praćenje izbora, u čemu je Crna Gora bila prva u svijetu.

Dan prije, organizacije okupljene u Beogradu su razgovarale o mogućnostima zajedničkog rada, kao i o perspektivama korištenja novih tehnologija za monitoring rada vlasti i rad civilnog društva na izborima.

SHL logo

Tokom posjete Berlinu, predsjednik UG Zašto ne Darko Brkan bio je panelista na razgovoru u SHL fondaciji u Berlinu gdje je bio gost prijatelja iz SHL-a. Tema je bila “Izazovi za civilno društvo u BiH” i na popularnom SHL-ovom “Saloon”-u je bilo prisutno oko 20 članova i simpatizera SHL-a. Osim toga, na panelu su učestvovali i Dražana Lepir iz Oštre nule i Dražen Crnomat iz UNSA Geto.

Razgovor je trajao preko sat vremena i na njemu je razgovarano o aktualnim temama za BiH civilno društvo, ali i društvo uopšte. Pričalo se o perspektivama civilnog društva, aktivizmu i načinima borbe u BiH, političkoj i socijalnoj dinamici, narednim koracima u radu civilnog društva, kao i međunarodnoj zajednici i njenoj ulozi u BiH. Svi učesnici su se složili da je ovo delikatan momenat za BiH, ali da civilno društvo, uz naravno velike prepreke i izazove, ima potencijala i snage da postane ravnopravan partner vlasti i međunarodnoj zajednici u rješavanju problema u BiH i regionu.

Također, razgovaralo se i o saradnji između Njemačke i Bosne i Hercegovine, te trenutnim stavovima koje njemački političari imaju spram BiH, kao i kakav uticaj imaju unutar EU po ovom pitanju. Identificirano je da trenutni stav EU, kao i Njemačke, mora biti znatno odlučniji i da jedino kroz jasno određivanje stanja u BiH i opredjeljenja za očuvanje istog do konačnog rješenja koje će biti koncenzus svih u BiH, međunarodna zajednica ne bi smjela popustiti pritiscima. Na kraju, zaključeno je da civilno društvo u BiH, kao i Njemačkoj, treba biti složno u osiguranju perspektive za BiH i njene građane/ke.

Logo koalicije

Na poziv Fondacije Heinrich Boell, UG Zašto ne je, kao članica Koalicije 143 za lokalnu samoupravu, učestvovala na dvodnevnoj konferenciji u Berlinu, koja je za cilj imala prezentiranje ciljeva Koalicije 143 različitim organizacijama i pojedincima u Njemačkoj koji se bave pitanjima vezanim za BiH ili za teme koalicije. U sklopu konferencije, organizirani su sastanci sa predstavnicima Bundestaga, Saveza opština i gradova Njemačke, stručnjacima iz oblasti poljoprivrede, kao i sa različitim akterima političkog života na okruglom stolu organizovanom u sklopu konferencije.

U dodatku prenosimo saopštenje Koalicije 143 po ovom pitanju:

Predstavnici Koalicije za lokalnu samoupravu (K-143), zajedno sa gradonačelnikom grada Cazina, Nerminom Ogreševićem, i zamjenikom gradonačelnika grada Sarajevo, Miroslavom Živanovičem, posjetili su Berlin 29.11. u cilju predstavljanja koalicije i njenih programskih ciljeva. Organizacija Heinrich Boell Stiftung, smještena u Sarajevu, preuzela je na sebe troškove organizacije ovog trodnevnog eventa, dok su predstavnici organizacije DPC također bili uključeni u organizaciju panela i skupova.

Predstavnici koalicije imali su priliku upoznati se sa predstavnicima njemačko-bosansko-hercegovačke parlamentarne grupe, Josipom Juratovićem i Marieluise Beck te kroz konstruktivan dijalog izložiti agendu Koalicije 143 koja je naišla na veliko odobravanje njemačkih parlamentaraca. Također je održan stručni skup o potencijalima ruralnog razvoja u Bosni i Hercegovini koji će biti jedan od fokusa djelovanja koalicije u narednom periodu, kao i razgovor sa Tobias Reichertom (Germanwatch) o poljoprivrednoj politici EU, sa fokusom na mogućnosti implementaciju i primjene modela i riješenja EU u kontekstu bosansko-hercegovačke poljoprivrede.

Gospodin Nermin Ogrešević i gospodin Miroslav Živanović su kroz niz razgovora, panela i skupova imali priliku bolje upoznati predstavnike udruženja koja su dio koalicije kao i dobiti mnogo bolji uvid u sinergičnost koncepta lokalne samouprave sa vlastitim nastojanjima u kontekstu jačanja lokalnog nivoa vlasti i povećanja broja nadležnosti. Ovim je sasvim sigurno postavljen temelj budućoj suradnji Koalicije 143 sa spomenutim gradovima.

Seminar o korištenju novih tehnologija

U Sarajevu je od 25. do 27. novembra 2011. godine UG “Zašto ne”, u okviru projekta “Dani aktivizma u gradovima BiH” u saradnji sa Fondom otvoreno društvo, organizirao radionicu o korištenju novih tehnologija za civilno društvo. Na radionici je učestvovalo 20 učesnika/ca iz  6 organizacija/grupa iz 5 gradova BiH: Oštra nula – Banja Luka, Revolt – Tuzla, Forum mladih – Stolac, Pokret Dosta! – Zenica, Pokret Dosta! – Sarajevo i UG “Okvir” Sarajevo.

Radionica je imala za cilj educirati aktiviste za rad u novim tehnologijama, kao i upoznati ih sa različitim specifičnim aspektima upotrebljavanja novih tehnologija od strane civilnog društva. Osim toga, cilj je i identificirati potencijalne projekte i ideje u kojima će se koristiti nove tehnologije od strane svih organizacija, kao i razraditi specifične planove za identificirane projekte.

Prvi dan su aktivisti UG “Zašto ne” Darko i Boris Brkan održali radionicu iz planiranja WEB projekata na kojoj su razrađene faze u planiranju web projekata, kao i date osnovne smjernice o kriterijima i ciljevima kojima treba težiti u realizaciji istih. Drugi dan je bio okrenut ka programiranju, odnosno osnovama korištenja CMS-ova, te radu na proizvodnji sadržaja. Jutarnju sesiju je vodio Pero Cigelj iz kompanije Pauza.ba i Drupal zajednice u BiH, koja je obradila osnovna znanja o korištenju CMS-ova, sa posebnim naglaskom na Drupal. Nakon toga, prešlo se na aktivnosti seminara vezane za proizvodnju sadržaja, te je prva radionica bila radionica o fotografiji sa posebnim aspektom na fotografiju za web projekte i specifične aspekte ove problematike, a radionicu je vodio istaknuti bh fotograf Nino Maričić.Prvi dan je završen radionicom o pisanju za web i pripremi tekstualnih sadržaja za web. Radionicu je vodio Dalio Sijah, urednik informativnih portala UG “Zašto ne”.

Radionica o proizvodnji multimedije

Posljednji dan je bio rezervisan za multimediju i istraživanje i pripremu istraživanja za web. Radionica o multimediji je za cilj imala edukaciju učesnika/ca o osnovama multimedije i proizvodnji audio/video sadržaja, kao i dala osnovne vještine rada u programima za montiranje audio/video sadržaja. Radionicu je vodila Vanja Jovišić, magistrica Elektrotehnike specijalizirana za kompjutersku grafiku u oblasti medija i grafička dizajnerica na Al Jazeera Balkans.  Finalna radionica trećeg dana je bila radionica o istraživanju i pripremi istog za web sa specifičnim naglaskom na portal Istinomjer.ba, a radionicu su vodili koordinatorica istraživanja UG “Zašto ne” Tijana Cvjetićanin i istraživač na Istinomjer projektu Anes Makul.